Tko je izmislio vino?
Nitko ne zna tko je napravio prvo vino, ali najstariji dosad pronađeni tragovi dolaze iz Gruzije, iz oko 6000. pr. Kr. Glinene posude iskopane južno od Tbilisija još su nosile kemijski potpis vina od grožđa.
VinoČaša125kcal
Posude u brdima Gruzije
Oko 50 kilometara južno od Tbilisija, u pokrajini Donji Kartli, nalaze se dva neolitska sela, Gadachrili Gora i Shulaveris Gora. Arheolozi su ondje pronašli ulomke velikih glinenih posuda, nekih toliko velikih da prime više od 300 litara. Neke izgleda imaju grozdove oblikovane oko otvora. Male baze upućuju na to da su bile djelomično ukopane u zemlju, slično kao qvevri u kojima Gruzijci i danas rade vino. Posude potječu iz razdoblja između 6000. i 5000. pr. Kr.
Kako dokazati da je u posudi bilo vino
Stara keramika može izgledati kao bilo što, pa je tim koji je vodio Patrick McGovern iz muzeja Sveučilišta Pennsylvania testirao ono što se upilo u glinu. Tražili su vinsku kiselinu, koja u tom dijelu svijeta u većim količinama dolazi samo iz grožđa, i našli je zajedno s jabučnom, jantarnom i limunskom kiselinom. Taj otisak znači vino. Studija je izašla 2017. u časopisu PNAS. Pomaknula je rekord s Hajji Firuz Tepea u Iranu, gdje ostaci vina datiraju oko 5400. do 5000. pr. Kr.
Nitko ga nije izmislio
Ne postoji prvi vinar s imenom. Zgnječeno grožđe ostavljeno u toploj posudi samo počne vreti, pa je vino vjerojatno otkriveno davno prije nego što je itko išta zapisivao. Gruzijske posude pokazuju da su ljudi to već radili namjerno. Istraživači misle da je vinova loza tada već bila pripitomljena, uzgajala se i presađivala. Gruzija danas uzgaja više od 500 sorti grožđa za vino, što paše jako dugoj povijesti uzgoja loze.
S Bliskog istoka u Europu
Britannica uzgoj vinove loze na Bliskom istoku smješta do 4000. pr. Kr., vjerojatno i ranije, a egipatski zapisi iz oko 2500. pr. Kr. pokazuju grožđe koje se koristi za vino. Grci su zatim sadili vinograde oko Mediterana, od Crnog mora do Španjolske. Rimljani su lozu odnijeli uz velike riječne doline Europe, Rajnu, Moselu, Dunav, Ronu i Loire. Mnoge regije koje su posadili, poput Burgundije, Bordeauxa i Champagnea, i danas su slavne po vinu.
Preko oceana
Nakon Kolumba, španjolski misionari donijeli su lozu u Čile i Argentinu u 17. stoljeću i u Donju Kaliforniju u 18. stoljeću. Europski doseljenici kasnije su pokrenuli vinarstvo u Kaliforniji, Australiji, Novom Zelandu i Južnoj Africi. U 19. stoljeću Louis Pasteur otkrio je kako fermentacija stvarno radi, pa je vino postalo puno pouzdanije. Danas je uobičajena porcija čaša od oko 150 ml, a piće u njoj i dalje dolazi od istog grožđa i iste ideje kao u onim gruzijskim posudama.